Da li ste se ikada pitali Čemu služe specifikacije računara koje svi gledamo prilikom kupovine računara? Probaćemo da u karatkim i ne toliko zahtevnim crtama objasnimo čemu služe svi ti brojevi ispisani u specifikacijama računara.
Matična ploča
Matična ploča je osnova svakog računara, kod laptopova može da bude čak toliko integrisana sa procesorom, grafikom, memorijom i hard diskom pored standardnih zvučnih kartica i kontrolera da čini čak 70% delova bitnih za rad. U svakom slučaju matična ploča je osnova i spaja sve komponente u jednom računaru.
Prilikom pregleda specifikacije računara ono što treba da bude bitno kada se govori o matičnoj ploči je da ispunjava sve uslove za proširenja koja su vama potrebna. Svaka matična ploča koju kupujete novu ( znači da je proizvedena u poslednjih do 3 god. ) je sasvim i apsolutno dovoljno sposobna da podrži sve do srednjeg gejmer računara ( red veličina do 3000€ ) Nema potrebe da brinete o brzini prenosa podataka između procesora i memorije ili o tome da li će grafika moći da ispuni svoj potencijal već samo da li ploča ima dovoljno slotova za RAM memoriju i SATA konektore. Naravno da ima odgovarajući Slot – Socket za procesor koji nameravate da koristite i ako već posedujete memoriju da je i taj slot odgovarajući. Zašto je to tako, jedostavno, proizvođači matičnih ploča se trude da njihovi proizvodi podržavaju najnovije proizvode ostalih proizvođača delova za računare.
Procesor
Procesor se u računarima smatra mozgom. Naziv za procesor je CPU – Central processing unit tj. centralna procesorska jedinica što znači da je procesor centar obrade svih podataka. Svaki podatak u računaru je na neki način morao da prođe kroz procesor da bi bio poslat ili u memoriju ili na ekran ili na skladištenje ili na izlaz zvuka itd… Procesor kao i svi delovi računara je u suštini skup metalnih delova koji ne znaju ništa dok im se ne naredi šta da rade. Uloga procesora je da obavlja jednostavne komande kao što su sabiranje, oduzimanje, brojanje, više-manje, da-ne… Kako onda nešto što obavlja skup jedostavnih komandi može da isvede sve to što vidimo i čujemo sa računara? Ključ je u brzini. Kada gledate specifikacije računara kod procesora pišu neki brojevi gde svi znamo da je više bolje ali čemu oni služe. Uzećemo za primer jedan Intel i5 procesor koji bi trebalo da je ili će uskoro biti standard. „Intel® Core™ i5-6400 Processor – 6MB Cache, up to 3.30 GHz“ Kada vidite ovakav opis većina još pogleda koliko jezgara ima procesor (4 jezgra) i zaključujete da je ovo pristojan procesor. Ajde da vidimo šta znače pojedinačni delovi specifikacije za ovaj procesor:
- Intel® Core™ i5-6400 Processor su oznake proizvođača i modela.
- 6MB Cache znači da procesor ima 6 megabajta memorije u sebi kojima može brzo da pristupi i koji se koriste za kratkotrajno skladištenje podataka.
- up to 3.30 GHz znači da procesor raspolaže da maksimalnom brzinom obrade podataka do 3.3 GHz – maksimanom u turbo modu.
- 4 jezgra znači da ustvari postoje 4 procesora unutar tog jednog procesora.
Pored ovih osnovnih informacija koje smo videli još nekoliko informacija mogu da budu značajne. Prvo koliko RAM memorije može da podrži procesor, drugo sa koliko kanala RAM memorije procesor može da radi kao i koje su podržane brzine RAM memorije i treće – u poslednje vreme sve važnije koju grafiku procesor ima ugrađenu. Ali ajde da krenemo od početka.
Jasno nam je šta znače proizvođač i model pa prelazimo na Cache – Keš memoriju. Keš memorije je brza interna memorija unutar sam procesora koja mu omogućava kratkoročno skladištenje podataka pre povratka u ram memoriju. Uloga keš memorije nije presudna ali je poželjno da je ima što više.
Brzina procesora koja se označava u GHz – Giga Hertz je jedna od dve najbitnije informacije pored toga koliko jezgara ima procesor. Šta ustvari znači GHZ? Giga je oznaka za 1 000 000 000 (milijardu). jedostavna jedinica mere kao što su i kilo – 1000 i mega – 1 000 000. Sada znamo da Giga znači milijardu a šta znači Hertz? Hertz ili skraćeno Hz je oznaka za jedan proces u smislu jednok zatvorenog kruga. Da bi bilo jednostavnije recimo da je normalan puls kod čoveka oko 80Hz što bi značilo 80 otkucaja u ovom slučaju u minutu ali u slučaju procesora u sekundi. Šta nam to praktično govori? 3.30GHz znači da procesor ima ritam od 3 300 000 000 otkucaja informacija u sekundi! To znači da se 3.3 milijarde puta u jednoj sekundi informacije učitaju i isčitaju unutar procesora. Ako procesor ima više od jednog jezgra, a rekli smo da su jezgra kao odvojeni procesori onda se količina operacija u sekundi množi sa količinom jezgara što nas dovodi do zaključka da ovaj procesor može da odradi 13.2 milijarde operacija u svakoj sekundi. Ta ogromna brzina čini procesor pametnim, zato što obradi ogromnu količinu jednostavnih kalkulacija i od njih sastavi osnovu za korisničko iskustvo.
Ukoliko gledate specifikacije računara za neki kancelarijski ili osnovni kućni računar detalji o RAM memoriji nisu ni bitni jer je standard do 16GB RAM memorije što je više nego što računar verovatno poseduje. Naravno, ukoliko gledate specifikacije računara za neki gejmerski računar veoma je bitno koju magistralu i koju količinu ram memorije podržava procesor kao i da li podržava quad channel povezivanje. Jedino bi još moglo da vas interesuje kakvu grafiku procesor ima integrisanu. Vremenom su se grafike integrisane na pločama jako loše pokazale pa su na svim novijim računarima Laptop/Desktop grafike integrisane u procesorima. Na ovom procesoru koji smo uzeli za primer je integrisana „Intel® HD Graphics 530“ koja radi pri brzini od 950MHz i podržava maksimalni 64GB RAM memorije kao grafičke memorije. Podržava DirectX 12, OpenGL* Support 4.5, kao i simultani rad na 3 monitora do rezolucije 4096×2304@60Hz. ( Primetićete da je i kod rezolucije izražena mera u Hz konkretno 60, to znači da monitor pri toj rezoluciji osvežava sliku 60X u sekundi.) Kod integrisane grafike bitno je pogledati koja joj je brzina – 950MHz što znači da ovaj grafički procesor obrađuje podatke pri brzini od 950 000 000 (miliona) operacija u sekundi. Kao i kakvu podršku ima za programerske platforme – konkretno DirectX 12 i OpenGL 4.5 u našem slučaju. Kod programerskih platformi je veoma jednostavno, što veći broj to bolje.
RAM Memorija
RAM Memorija je jedan od delova kojima retko ko daje na važnosti, gleda se samo kolika je veličina memorije i ništa dalje. RAM Memorija je važna i kod slabijih računara a ne samo kod gejmerskih jer je ona od suštinske važnosti za brzinu rada procesora pa samim tim i celog računara. Utiče na brzinu podizanja sistema, programa i svakog upravljakog softvera na računaru. Prilikom pregleda specifikacije računara treblo bi da se pored veličine memorije obrati pažnja i na magistralu – brzinu memorije kao i da li memorija radi u dual channel – duplom kanalu.
Magistrala – brzina RAM Memorije se meri opet u Hz kao i kod procesora. Tako da recimo kod DDR3 Memorije koja radi na 1600 MHz ta brzina je 1.6GHz u sekundi što znači da može da obradi 1 600 000 000 milijardu i šest stotina miliona operacija tj. ciklusa u sekundi. Nemojte da se opterećujete time što memorija ima mnogo manji takt od procesora, ne zaboravite da procesor kontroliše sve delove računara tako da i mora da bude nekoliko puta brži od svih komponenti pojedinačno da bi postigao sve što mu je zadato. Precizno računanje koja je RAM Memorija brža i koja je postavka najbolja je bukvalno nauka za sebe i nećemo zalaziti duboko.
Što se magistrale tiče što je broj ciklusa (1600MHz – 1 600 000 000 ciklusa u sekundi) veći toliko veći broj informacija memorija može da prihvati i iščita u svakoj sekundi. Kod broja kanala je situacija malo drugačija. Za komercijalne računare se koriste dual-channel i quad-channel pored naravno standardnog single-channel povezivanja, dok serveri koriste six-channel i eight-channel iz očiglednih razloga. Kod jednog i dva kanala nije potrebna posebna provera jer svi noviji procesori kao i matične ploče podržavaju oba načina povezivanja. Četvorokanalno povezivanje (quad-channel) je nešto noviji pristup i potrebno je da se prilikom pregleda specifikacije računara proveri da li matična ploča i procesor podržavaju takav pristup. Npr. procesor koji smo koristili prethodno u tekstu za primer (Intel® Core™ i5-6400) podržava dva kanala.
Šta zapravo dobijamo višekanalnim pristupom RAM Memoriji? Recimo za primer da imamo ram memoriju koja ima 4GB i radi na magistrali 1600MHz u kompletu sa 64bit procesorom što je standard poslednjih desetak godina. Memorija se ustvari prikazuje kao 8 odvojenih mogula po 512MB koji čine 4096MB – 4BG. Zašto? Memorija, kao i svi delovi računara obrađuje pakete podataka u ovom slučaju pričamo o bajtovima (byte). Jedan byte je sačinjen od 8 bit-ova. Jedan paket od 8 bit-ova koji čine 1 byte čine jednu celinu. Samim time za jedan paket podataka potrebno je 8 bit kanal da bi se preneo ceo paket. Ako memorija radi na 64 bit-a znači da u svakom transferu može da prihvati opseg od 8 paketa – byte-a. Kada se memorija postavi u dual-channel mod onda oba modula mogu da komuniciraju sa procesorom svojim kanalima što dovodi do duplog protoka informacija i do mogućnosti konekcije od 128 bit-a. U tom slučaju je moguće razmeniti 16 paketa podataka od po 8 bit-a što je duplo više nego kod single-channel moda. Isti je princip i kod quad-channel modela povezivanja, duplira se broj kanala za komunikaciju sa procesorom.
Sada kada nam je jasan princip rada višekanalnog povezivanja RAM Memorije, može da nam bude jasno zašto serveri koji imaju po dva procesora i po 256BG ili 512GB RAM Memorije rade na 6 ili 8 kanala.
Uskoro nastavljamo sa objašnjenjima za grafičke kartice, hard diskove i ostale delove…
Za sve informacije stojimo vam na raspolaganju. Kontakt
Pogledajte i naš Abc Servis Shop !